1. UN-ov program zaštite okoliša: Trećina zemalja nema zakonske standarde kvalitete vanjskog zraka
Program Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP) je u danas objavljenom izvještaju o procjeni naveo da jedna trećina zemalja svijeta nije usvojila nikakve zakonski obavezujuće standarde kvalitete vanjskog (ambijentalnog) zraka. Tamo gdje takvi zakoni i propisi postoje, relevantni standardi se uveliko razlikuju i često nisu u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Osim toga, najmanje 31% zemalja koje su sposobne uvesti takve standarde kvalitete vanjskog zraka još nije usvojilo nikakve standarde.
UNEP-ov izvještaj „Kontrola kvaliteta zraka: Prva globalna procjena zakonodavstva o zagađenju zraka“ objavljen je uoči Međunarodnog dana čistog zraka i plavog neba. Izvještaj je pregledao zakonodavstvo o kvalitetu zraka 194 zemlje i Evropske unije, te istražio sve aspekte pravnog i institucionalnog okvira. Procijeniti učinkovitost relevantnog zakonodavstva u osiguravanju da kvalitet zraka ispunjava standarde. Izvještaj sažima ključne elemente koji bi trebali biti uključeni u sveobuhvatni model upravljanja kvalitetom zraka koji treba uzeti u obzir u nacionalnom zakonodavstvu i pruža osnovu za globalni ugovor koji promovira razvoj standarda kvaliteta vanjskog zraka.
Prijetnja zdravlju
SZO je identificirala zagađenje zraka kao pojedinačni ekološki rizik koji predstavlja najveću prijetnju ljudskom zdravlju. 92% svjetske populacije živi na mjestima gdje nivo zagađenja zraka prelazi sigurne granice. Među njima, žene, djeca i starije osobe u zemljama s niskim prihodima trpe najozbiljnije posljedice. Nedavne studije su također pokazale da može postojati korelacija između vjerovatnoće nove infekcije koronavirusom i zagađenja zraka.
U izvještaju se ističe da, iako je SZO izdala smjernice o kvalitetu vanjskog zraka, ne postoji koordiniran i jedinstven pravni okvir za provedbu tih smjernica. U najmanje 34% zemalja, kvalitet vanjskog zraka još uvijek nije zaštićen zakonom. Čak i u onim zemljama koje su uvele relevantne zakone, relevantne standarde je teško uporediti: 49% zemalja svijeta u potpunosti definira zagađenje zraka kao prijetnju vanjskom okruženju, geografska pokrivenost standarda kvalitete zraka varira, a više od polovine zemalja dozvoljava odstupanja od relevantnih standarda.
Dug put pred nama
Izvještaj je istakao da je odgovornost sistema za postizanje standarda kvaliteta zraka na globalnom nivou također vrlo slaba - samo 33% zemalja zakonski obavezuje poštivanje standarda kvaliteta zraka. Praćenje kvaliteta zraka je ključno za saznanje da li su standardi ispunjeni, ali najmanje 37% zemalja/regija nema zakonske zahtjeve za praćenje kvaliteta zraka. Konačno, iako zagađenje zraka ne poznaje granice, samo 31% zemalja ima pravne mehanizme za rješavanje prekograničnog zagađenja zraka.
Inger Andersen, izvršna direktorica Programa Ujedinjenih nacija za okoliš, izjavila je: „Ako ne preduzmemo nikakve mjere da zaustavimo i promijenimo status quo da zagađenje zraka uzrokuje 7 miliona preuranjenih smrti svake godine, do 2050. godine taj broj bi mogao porasti za više od 50%.“
Izvještaj poziva na uvođenje strogih zakona i propisa o kvaliteti zraka, uključujući uvođenje ambicioznih standarda za zagađenje zraka u zatvorenom i na otvorenom prostoru u zakone, poboljšanje pravnih mehanizama za praćenje kvalitete zraka, povećanje transparentnosti, značajno jačanje sistema za provođenje zakona i poboljšanje odgovora na nacionalne mehanizme koordinacije politika i regulatornih propisa za prekogranično zagađenje zraka.
2. UNEP: Većina polovnih automobila koje razvijene zemlje izvoze u zemlje u razvoju su vozila koja zagađuju okolinu
Izvještaj koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za okoliš istakao je da su milioni polovnih automobila, kombija i malih autobusa izvezenih iz Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i Japana u zemlje u razvoju obično lošeg kvaliteta, što ne samo da dovodi do pogoršanja zagađenja zraka, već i ometa napore u borbi protiv klimatskih promjena. Izvještaj poziva sve zemlje da popune trenutne praznine u politici, ujedine minimalne standarde kvaliteta za polovne automobile i osiguraju da su uvezeni polovni automobili dovoljno čisti i sigurni.
Ovaj izvještaj pod nazivom „Polovni automobili i okoliš - Globalni pregled polovnih lakih vozila: tok, obim i propisi“ prvi je istraživački izvještaj ikada objavljen o globalnom tržištu polovnih automobila.
Izvještaj pokazuje da je između 2015. i 2018. godine ukupno 14 miliona polovnih lakih vozila izvezeno širom svijeta. Od toga, 80% je otišlo u zemlje s niskim i srednjim prihodima, a više od polovine u Afriku.
Izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen izjavila je da je čišćenje i reorganizacija globalne flote primarni zadatak postizanja globalnih i lokalnih ciljeva u pogledu kvalitete zraka i klime. Tokom godina, sve više polovnih automobila izvozi se iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju, ali budući da je trgovina s njima uglavnom neregulirana, većinu izvoza čine vozila koja zagađuju okoliš.
Naglasila je da je nedostatak efikasnih standarda i propisa glavni uzrok odlaganja napuštenih, zagađujućih i nesigurnih vozila. Razvijene zemlje moraju prestati izvoziti vozila koja nisu prošla vlastite ekološke i sigurnosne inspekcije i više nisu pogodna za vožnju na cestama, dok zemlje uvoznice trebaju uvesti strože standarde kvalitete.
Izvještaj je istakao da je brzi rast vlasništva automobila glavni faktor koji uzrokuje zagađenje zraka i klimatske promjene. Globalno, emisije ugljičnog dioksida povezane s energijom iz transportnog sektora čine otprilike jednu četvrtinu ukupnih globalnih emisija. Konkretno, zagađivači poput finih čestica (PM2.5) i dušikovih oksida (NOx) koje emitiraju automobili glavni su izvori zagađenja zraka u urbanim područjima.
Izvještaj se zasniva na dubinskoj analizi 146 zemalja, a utvrđeno je da dvije trećine njih imaju "slab" ili "vrlo slab" nivo politika kontrole uvoza polovnih automobila.
U izvještaju se također ističe da zemlje koje su uvele kontrolne mjere (posebno starost vozila i standarde emisije) na uvoz polovnih automobila mogu nabaviti visokokvalitetne polovne automobile, uključujući hibridna i električna vozila, po pristupačnim cijenama.
Izvještaj je otkrio da su tokom perioda istraživanja afričke zemlje uvezle najveći broj polovnih automobila (40%), zatim zemlje istočne Evrope (24%), zemlje azijsko-pacifičke regije (15%), zemlje Bliskog istoka (12%) i zemlje Latinske Amerike (9%).
U izvještaju se ističe da će nekvalitetna polovna vozila također uzrokovati više saobraćajnih nesreća. Zemlje poput Malavija, Nigerije, Zimbabvea i Burundija koje primjenjuju „vrlo slabe“ ili „slabe“ propise o polovnim vozilima također imaju visok broj smrtnih slučajeva u saobraćaju. U zemljama koje su formulirale i strogo implementirale propise o polovnim vozilima, domaći vozni parkovi imaju veći faktor sigurnosti i manje nesreća.
Uz podršku Fonda Ujedinjenih nacija za sigurnost na cestama i drugih agencija, UNEP je promovirao pokretanje nove inicijative posvećene uvođenju minimalnih standarda za polovne automobile. Plan se trenutno prvenstveno fokusira na Afriku. Mnoge afričke zemlje (uključujući Maroko, Alžir, Obalu Slonovače, Ganu i Mauricijus) uspostavile su minimalne standarde kvalitete, a mnoge druge zemlje pokazale su interes za pridruživanje inicijativi.
U izvještaju se ističe da je potrebno više istraživanja kako bi se detaljnije objasnio utjecaj trgovine rabljenim vozilima, uključujući utjecaj teških rabljenih vozila.
Vrijeme objave: 25. oktobar 2021.